Processor

Processor Mak IC ida nebe kontrola buat hotu nebe lao iha sistema komputador no uza hodi sai sentru ba analizasaun no halao servisu ida. No nia funsaun engeralmente atu prosesu dadus nebe simu husi input hanesan mos nia naran katak prosesor i depois sei fo sai fali nudar output.

No prosesor nee la bele servisu mesak maibe nia sei presija servisu hamutuk ho hardisk no ram. Iha prosessaun dadus bele prossesa ho lalais no kleur depende ba velosidade husi prosessor nee


Prosesor iha nia elementu mak ita sei kolia iha kraik:

Control Unit

Mak komponente primeiro husi prosessor/cpu computer nee rasik.

Funsaun husi kontrol unit mak atur programa ida lao no funsaun prinsipal husi komponente ida nee mak atu foti instruksaun sira husi memory prinsipal no halo eskolhamentu ba instruksaun refere. 

Rezultadu husi eskolhamentu nee depois sei lori husi Control Unit ba memory prinsipal atu rai too dadus prontu atu fo sai, ou ho liafuan seluk Control Unit hanesan sinkronizasaun entre komponente hodi halao nia funsaun sira hotu 


Register:

Register mk sasan atu rai ida ho kuantidade kiik ho velosidade assesu lalais liu. Register nee ho nia funsaun atu rai dadus ida nebe sei prosesa hela iha cpu. Memory Register nee nee nia karakterizasaun la permanente ou ita bele kolia memory provisoriu. Nia nee uza atu rai dadus nebe iha prosesamentu nia laran no dadus nebe atu halao prossesamentu tuir mai


Aritmatic Logic Unit(ALU)

Mos inkliu sai komponente prinsipal husi cpu computer nebe ho nia servisu atu halo operasaun aritmetika no unit arit logic tuir instruksaun nebe hili ona.


Tuir mai oinsa prosesor nee nia servisu?

Elementu nebe inklui iha sirkul atu lao dalan instruksaun ba processor mak tuir mai nee:

  • Program counter (PC)
  • Memory Addres Register (MAR)
  • Memory Data Register (MDR)
  • Instruktion Register (IR)
  • Control Unit (CU)
  • Arithmatic and Logic Unit

Tuirmai ita kolia kona ba prosesu kontrola uza software komputador:

Software sira nee Prosesor bele lee liu husi media storege hanesan: Hardisk, Disskat, USB no Optical Disk. Instruksaun sira nee rai uluk tia lai iha memory/ RAM nebe mk husi instruksaun sira sira nee sei iha enderesu memory ou bainbain ita bolu memory andress. Prosesor bele assesu ba dadus sira iha RAM no foti enderesu memory iha tempu programa atu lao. Dadus halai husi RAM ba unit bus nebe liga husi prosessor no RAM dadus sei translate ho proses nebe bolu Decoder nebe bele translate dadus depois halai ba ALU nebe mak sei halo kalkulasaun ou kompara. Dadus provisoriu bele rai provisoriu ba ALU iha enderesu memory nebe bolu register. Depois ALU sei halo operasaun aritmetika koko kondisaun iha register, depois haruka fali ba memory depois prosesu nee hotu sei iha elementu ida iha prosesor nebe bolu program counter sei hare instruksaun nebe lao no halo ezekusaun hodi halo ho los. 

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Artificial Intelligence AI

INTERNET

SISTEMA INFORMASAUN