SISTEMA INFORMASAUN
Mundo ohin loron iha era globalizasaun nia laran no ita envolve iha laran. Ita la moris ona iha era manual ka buat hotu presija kaer ho liman ka lao tun sae iha loron manas nia laran exemplo atu pesan hahan, hola pulsa, registu buat ruma. La hanesan iha tempu hirak liu ba kotuk buat hotu presija halo ho manual ezemplu: atu hola hahan presija lao ba warung, keos, loja no fatin sira ne’ebe faan hahan ba mak foin ita bele hola. Liu husi ema ida-idak nia hanoin dezenvolve buat Barak no bele fasilita ita atu halo buat Barak hanesan agora ita hakarak hola buat ruma tuur deit iha uma pesan ema bele antar mai to’o iha uma no lapresija ita atu lao tan iha loron manas nia laran ou rejistu buat ruma hanesan vaga ruma ita bele prense deit formulario liu husi website iha deit ita nia uma no sei iha aplikasaun barak neebe mak fasilita ita iha parte oi-oin.
Iha aplikasaun sira ne’e hotu iha nia
xave ida ne’ebe ita presija ne’e mak informasaun.
Informasaun refere ne’ebe mak iha
aplikasaun refere laos mosu deit maibe maneja iha sistema ida nia laran.
Sistema ne’ebe mak maneja informasaun
sira ne’e mak hanaran “sistema informasaun” ezemplo hanesan iha leten
kolia kona ba atu hola hahan, atu dadus sira ne’e bele sai informasaun ida
presija entidades oi-oin hanesan client, software, rede internet, server nsst…
Ne’ebe ita foti rezumu badak ida kona ba
saida mak sistema informasaun?
Ita foti husi matenek nain sira nia
hanoin hanesan tuir mai ne’e:
Tuir
Mc
Leod: sistema informasaun iha
kapasidade atu maneja informasaun husi fonte oi-oin no uza media oi-oin atu fo
sai informasaun.
No tuir Gordon B. Davis: sistema
ne’e simu input hanesan dadus instruksaun, maneja maneja dadus hanesan iha
instruksaun ne’e no fo sai rezultadu hanesan forma informasaun.
Ne’ebe sistema informasaun hanesan
tuir mai ne’e:
·
Input:
bele hanesan intruksaun ne’ebe bele liu husi letra, númeru, textu no imagen;
·
Proses:
bele liu husi teknologia ou bele mos liu husi recursu humanu;
· Informasaun:
mak fo sai kona ba intruksaun ne’ebe hatama ona bele sai ho forma: relatorio,
rekomendasaun nsst…
KOMPONENTE HUSI SISTEMA
INFORMASAUN
Sistema informasaun ida atu lao presija komponete sira hanesan tuir mai ne’e:
· Hardware;
hardware mak komponente ne'ebe ita bele hare no kaer ho ita nia liman ezemplo: komputador nsst.
·
Software;
software nu'udar parte ida husi sistema komputador ne ' ebé la iha forma fíziku no ita bele haree de’it ,ita labele kaer tanba nia mak hanesan kolesaun dadus eletróniku ne’ebé rai no regula husi computador ida hodi forma programa nian ida ne ' ebé bele halao mandamentu ida.
·
Rede
telekomunikasaun;
mak rede ida ne'ebe ita atu halo koneksaun liu husi internet ba server ne'ebe ita presija. se laiha rede ida ne'e ita la bele halo buat ida ho sistema informasaun.
·
Base
de dadus;
mak centru husi dadus sira hotu ne'ebe ita input no prontu atu maneja. base de dadus ne'e nia papel nudar komponente atu maneja no atu prosesa dadus hotu nebe tama no atu fo sai fila fali.
·
Recursu
ema nian.
mak ema ne'ebe uza sistema ne'e. tamba saida mak ema ne'e tenke tama hotu iha komponente ne'e tamba se komponente sira seluk iha hotu maibe laiha ema ida atu fo instruksaun hanesan deit sistema ne'e la la'o, tamba ne'e ema sai nu'udar komponente importante ida iha sistema informasaun.
x
Komentar
Posting Komentar